Krivotvorine generirane umjetnom inteligencijom mogu uočiti analizom ljudskih očiju na isti način na koji astronomi proučavaju slike galaksija.
U eri u kojoj je stvaranje slika uz pomoć umjetne inteligencije dostupno skoro svakome, sposobnost otkrivanja deepfake slika ljudi postaje sve važnija. A to je li nečiji portret stvaran ili lažan može se otkriti gledajući u nečije oči. To je sukus istraživanja predstavljenog na Nacionalnom astronomskom skupu britanskog Kraljevskog astronomskog društva u Hullu koje sugerira da se krivotvorine generirane umjetnom inteligencijom mogu uočiti analizom ljudskih očiju na isti način na koji astronomi proučavaju slike galaksija.
Odraz u jabučicama
Srž rada odnosi se na odraz u očnim jabučicama osobe. Ako se odrazi podudaraju, najvjerojatnije je riječ o slici pravog čovjeka. A ako se ne podudaraju, gotovo nepogrešivo možete reći da je deepfake.
Scarlett Johansson je stvarna, dok je osoba s desne strane generirana umjetnom inteligencijom. Njihove očne jabučice prikazane su ispod njihovih lica. Odrazi u očnim jabučicama su dosljedni za pravu osobu, ali su s fizičke točke gledišta netočni za lažnu osobu Adejumoke Owolabi
“Refleksije u očnim jabučicama dosljedne su za pravu osobu, ali su s fizičke točke gledišta pogrešne za računalno generiranu osobu”, objašnjavaju stručnjaci za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju sa Sveučilišta Hull. Oni su analizirali refleksije svjetla na očnim jabučicama ljudi na stvarnim slikama i slikama koje je generirala umjetna inteligencija. Zatim su upotrijebili metode kojima se astronomi koriste za kvantificiranje refleksija i provjerili dosljednost između refleksija lijeve i desne očne jabučice. Pokazalo se kako lažnim slikama često nedostaje dosljednost u odrazima između oba oka, dok prave slike općenito pokazuju iste odraze u oba oka.
CAS i Gini indeksi
Oblici galaksija mjere se analizom distribucije svjetlosti; odrazi se detektiraju na automatiziran način, a njihove morfološke značajke provode kroz CAS (koncentracija, asimetrija, glatkoća) i Gini indekse. Gini koeficijent se obično koristi za mjerenje kako je svjetlost na slici galaksije raspoređena među njezinim pikselima. Ovo se mjerenje provodi redanjem piksela koji čine sliku galaksije uzlaznim redoslijedom prema fluksu i zatim usporedbom rezultata s onim što bi se očekivalo od savršeno ravnomjerne distribucije fluksa.
Gini vrijednost 0 je galaksija u kojoj je svjetlost ravnomjerno raspoređena po svim pikselima slike, dok Gini vrijednost 1 je galaksija u kojoj je sva svjetlost koncentrirana u jednom pikselu. Tim je također testirao CAS parametre, alat koji su izvorno razvili astronomi za mjerenje distribucije svjetlosti galaksija kako bi se odredila njihova morfologija, ali je otkrio da nije uspješan prediktor lažnih očiju.
Istraživači napominju da njihova metoda nije savršena niti je 100% točna. Postoje i lažno pozitivni i lažno negativni rezultati, kažu, ali sigurno može poslužiti kao osnova za izradu alata kojim ćemo otkrivati deepfakeove .
Izvor: Bug.hr